Snimanje iz zraka – Automatska obrada snimaka
Fotogrametrija
Fotogrametrija je znanost i tehnologija izrade mjerenja pomoću fotografija. Iako naizgled slične, zračne fotografije prikazuju tlocrt Zemlje te u sebi sadrže informacije o položaju na kojem su fotografirane. RTK ili PPK metodom se osigurava visoka točnost položaja fotografija pa se greška broji do najviše 1 centimetra.
Snimljenim fotografijama iz zraka izrađuje se digitalni ortofoto (DOF), model površine i terena (DSM/DTM), 3D prikaz objekata (3D mesh) i oblak točaka (Pointcloud). Dobiveni proizvodi koriste se za razna mjerenja, ali koriste svima kojima je bitna točnost i vjerodostojan prikaz nekog područja.
U fotogrametrijske svrhe koristimo bespilotne zrakoplove Geoscan 201 Geodesy, Sensefly eBee Plus, DJI Matrice 300 RTK, DJI Matrice 600, Albatros UAV (uskoro u uporabi). Ovisno o projektnom zadatku, biramo bespilotni zrakoplov kojim će se zadatak odraditi.
3D
Lidar
LIDAR ili Light Detection and Ranging je metoda prikupljanja podataka o izgledu Zemljine površine pomoću zraka svjetlosti kojima se mjeri udaljenost do Zemljine površine.
Kako LIDAR radi?
LIDAR na bespilotnoj letjelici šalje zrake svjetlosti prema određenom dijelu Zemljine površine koje se odbijaju od prepreka na putu do Zemljine površine ili nje same. Senzor bilježi vrijeme povrata zraka kako bi odredio udaljenost do prepreke. U kombinaciji s podacima dobivenim iz GPS i IMU sustava (položaj i orijentacija senzora) dobiva se oblak točaka različitih visina (Pointcloud). Svaka točka u oblaku točaka je zapisana u tri dimenzije te odgovara točno određenom položaju na Zemljinoj površini.
Za prikupljanje lidarskih snimaka koristimo bespilotne zrakoplove DJI Matrice 300 RTK i DJI Matrice 600. Ovisno o projektnom zadatku, biramo bespilotni zrakoplov kojim će se zadatak odraditi.
Multispektralno snimanje
Optički senzori rade na principu primanja zraka svjetlosti određene valne duljine (spektra boja) te na temelju toga izrađuju fotografiju. Uobičajeni senzori (kamere) prilagođeni su ljudskom oku pa prikazuju fotografije koje su rezultat svjetlosnih zraka u sredini vidljivog spektra. Približavanjem rubovima vidljivog spektra boja, ljudsko oko nije toliko precizno i slabije uočava takve boje. Multispektralne kamere prikazuju upravo taj dio spektra jer se pokazalo kako primjena takvih fotografija itekako može biti upotrebljiva i korisna.
Multispektralne snimke koriste se za proučavanje promjena neke populacije, geološke promjene i transformacije, proučavanje arheoloških nalazišta, a sve se više koriste za praćenje ekoloških promjena. Prikupljeni podaci mogu biti o krčenju šuma, degradaciji ekosustava, recikliranju ugljika te praćenju sve nestabilnijih vremenskih obrazaca.
Također, korištenje multispektralnih snimaka u poljoprivredi se pokazalo iznimno korisno i isplativo. Na multispektralnim snimkama poljoprivrednici mogu vidjeti stanje svojih usjeva. Rezultat multispektralnog snimanja za poljoprivredu je NDVI (Normalized Difference Vegetation Index) na kojem se vidi stanje usjeva na temelju svjetlosti koju reflektira, odnosno valnih duljina reflektirane svjetlosti. Na temelju navedenog indeksa, moguće je zaključiti koji su usjevi zdravi, koji su nedovoljno tretirani sredstvima, jesu li dovoljno narasli…
Općenito, rezultat multispektralnog snimanja se prikazuje u obliku indeksa, a uz već spomenuti NDVI postoje još dva najviše korištena indeksa – NDWI (Normalized Difference Weather Index) te NDSI (Normalized Difference Snow Index). NDWI se koristi u praćenju vremenskih promjena, što u svakodnevnom životu možemo primjetiti na meteorološlim kartama, dok se NDSI koristi za određivanje prisutnosti snijega/leda na Zemljinoj površini.
Za prikupljanje multispektralnih snimaka koristimo bespilotne zrakoplov Sensefly eBee sa Parrot Sequoia+ multispektralnim senzorom.
Termalno snimanje
U ljudskoj svakodnevici okruženi smo elektromagnetskim zračenjima, iako nismo često toga ni svjesni. Jedan dio elektromagnetskih zračenja prepoznajemo osjetilom vida pa je to vidljiv spektar elektromagnestkog zračenja (400-700 nm). Ljudskom oku nevidljivo, infracrveno zračenje proteže se iznad 700 nm pa sve do 1 mm valnih duljina elektromagnetskog zračenja. Iako nevidljivo, infracrveno zračenje moguće je pojednostaviti kao toplinu koju zrači svako tijelo. Stoga, termalne kamere bilježe infracrveno zračenje, pretvaraju ga u električne impulse koji odgovaraju određenim temperaturama. Upravo zato, rezultat termalnih snimaka je termalna mapa koja prikazuje neko područje podijeljeno prema temperaturama. Najčešće korišteni prikaz prikazuje toplija tijela svjetlijim, dok se hladnija tijela prikazuju tamnijim nijansama boja vidljivog spektra.
Za prikupljanje termovizijskih snimaka koristimo bespilotne zrakoplove DJI Matrice 300 RTK i DJI Matrice 600. Ovisno o projektnom zadatku, biramo bespilotni zrakoplov kojim će se zadatak odraditi.
